Svjetski dan darivatelja krvi, 14. lipnja 2017.
Postoje rijetki datumi, koji su u godišnjem svjetskom kalendaru rezervirani za osobe koje nešto korisno i dragocjeno žele pokloniti drugima i pri tome žele postati anonimni. Jedan takav dan možemo u kalendaru pronaći 14. lipnja kada se svake godine obilježava Svjetski dan darivatelja krvi (World Blood Donour Day). Oni godišnje u svijetu prikupe 112.5 milijuna doza krvi. Obilježavanjem toga dana želi se podići svijest građana o nužnosti upravo dobrovoljnog darivanja krvi. Ono je najbitniji preduvjet da prikupljena krv i krvni pripravci budu u gotovo 100%-om iznosu zdravstveno ispravni i sigurni. Krv je lijek koji se ne može sintetizirati niti u kakvom laboratoriju a dostatne količine krvi i krvnih pripravaka nacionalno su blago svake države koja pravodobno promišlja o dobrobiti i prosperitetu svojih građana.
Počevši od najnižih oblika jedinica lokalnih samouprava, općina i gradova gdje postoje aktivi ili gradska društva, krv se u našoj državi većinom prikuplja u organizaciji Hrvatskog Crvenog križa. Od ukupno 200.000 prikupljenih doza u RH godišnje, preko 75% se prikupi na terenu dok se ostatak prikupi u redovitom radu Zavoda za transfuzijsku medicinu. Gradsko društvo Crvenog Križa Opatija godišnje na području Liburnije organizira 13 akcija dobrovoljnog darivanja krvi (četiri u Opatiji, Matuljima i Lovranu te već tradicinalna akcija maturanata na dan zaljubljenih – Valentinovo). Aktivnih darivatelja na području Liburnije je oko 380 od čega 80 žena. Kako je svakoj uspješnoj organizaciji potreban podmladak, raduje ovogodišnji podatak od 51-nog darivatelja koji su po prvi puta darovali krv, od kojih je gotovo 50% žena. Na Liburniji djeluje i klub 100 kapi, u koji ulaze darivatelji kada pređu magični broj od 100 darivanja. On trenutno broji 24 darivatelja od kojih je 9 darivatelja još uvijek aktivno.
Od dana kada su nas rezanjem pupčane vrpce odvojili od najdražeg bića, naše majke, postali smo zasebni, autonomni spremnik krvi. To znači da sa svojom krvlju raspolažemo po vlastitoj želji, pogotovo u segmentu kada odlučujemo da li ju želimo pokloniti nekome kome je možda potrebnija od bilo kakvog bogatstva, slave ili moći. Tu uvijek treba imati na umu da unutar određene zajednice, proporcionalno broju zdravih pojedinaca, potencijalnih darivatelja krvi, postoji i određeni broj onih koji nikada neće moći darivati krv kao i ljudi koji su s godinama života oboljeli. Krv zapravo ne darujemo drugima, osiguravamo je našim bakama i djedovima, našoj braći, našim sugrađanima. Naša je misija da krvi nikada ne smije nedostajati. Zato, ako si zdrav, ne treba niti časa dvojiti: Daruj krv. Daruj sad. Daruj redovito.
Prof.dr.sc. Roberto Žigulić
Predsjednik Aktiva DDK GDCK Opatija
Odgovori